Predstavljanje projekta Hrvatske kvantne komunikacijske infrastrukture - CroQCI (90 min)

Republika Hrvatska prepoznala je važnost inicijative Europske kvantne komunikacijske infrastrukture (EuroQCI) te je 2019. godine potpisala Deklaraciju o europskoj kvantnoj komunikacijskoj infrastrukturi čime se obvezala na provedbu aktivnosti na izgradnji sigurne kvantne komunikacijske infrastrukture koja će obuhvatiti cijelu Europsku uniju. Kao prvi korak na tom putu, formiran je CroQCI konzorcij. CroQCI konzorcij čine ključne istraživačke i znanstvene institucije, ustanove visokog obrazovanja, javne ustanove i javna poduzeća ovlaštena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja za razvoj nacionalne QCI mreže te pripremu i provedbu nacionalnog projekta Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI. Cilj projekta je implementacija eksperimentalnih kvantnih komunikacijskih sustava i mreže, nadopunjenih i integriranih s rasponom klasičnih sigurnih komunikacijskih tehnologija. To uključuje izgradnju i testiranje uređaja i sustava koji kombiniraju najbolje od kvantnih, postkvantnih klasičnih i kvantno unaprijeđenih rješenja. CroQCI će osigurati arhitekturu mreže i projektnih scenarija uporabe koji će omogućiti integraciju zemaljske infrastrukture s budućom svemirskom komponentom u potpuno funkcionalnu kvantnu komunikacijsku mrežu. Projekt obuhvaća implementaciju pilot zemaljske mreže kvantne razmjene ključeva (QKD) temeljene na optičkim vlaknima. Time će nacionalna strateška komunikacijska infrastruktura imati mogućnost nadogradnje na razinu sigurne razmjene informacija kvantnom komunikacijskom tehnologijom, te će biti spremna za povezivanje s kvantnom komunikacijskom infrastrukturom susjednih članica EU i omogućit će se potpuna integracija u buduću EuroQCI mrežu. Kao dio projekta, kroz aktivnosti koordinirane uz potporu Europske svemirske agencije, postavit će se temelju za kvantnu komunikacijsku vezu preko satelita (QC) na dugim udaljenostima između članica EU i Hrvatske preko optičke zemaljske stanice.

Bojan Schmidt
CARNET
Croatia

Bojan Schmidt diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te završio poslijediplomski specijalistički studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

S radom u CARNET-u započinje 2005. godine kao inženjer u Odjelu mrežne infrastrukture. Od 2008. do 2013. godine radi na poziciji voditelja mrežnih servisa, a sljedeće četiri godine vodi službu odgovornu za izgradnju i održavanje nadzorno-upravljačkih sustava baziranih na tehnologijama otvorenoga koda.

Član je ili voditelj velikih projekata, poput uspostave cjelovita nadzorno-upravljačkog sustava za potrebe CARNET-ova mrežnoga operativnog centra, uspostave rada CARNET-ova mrežnoga operativnog centra i preuzimanja upravljanja i održavanja CARNET mreže. Godine 2017. postaje pomoćnik ravnatelja za mrežnu infrastrukturu.

Matko Mužević
CARNET

Djelatnik CARNET-a. Radi u službi Mrežnog operativnog centra u Odjelu mrežne infrastrukture. Aktivno sudjeluje u provedbi projekta CroQCI u sklopu radnog paketa Arhitektura mreže.

Marija Emšo
CARNET

Djelatnica CARNET-a. Radi u službi Mrežne usluge CARNET-a na razvoju, održavanju te sigurnosti okosnice CARNET mreže i podatkovnih centara. Aktivno sudjeluje u provedbi projekta CroQCI u sklopu radnog paketa Arhitektura mreže.

Dunja Ivković
CARNET

Djelatnica CARNET-a, Odjel za Nacionalni CERT. Inženjerka je za računalnu sigurnost te radi na poslovima koji obuhvaćaju sigurnost CARNET-ovih usluga i infrastrukture. Sudjeluje na projektima e-Sveučilišta i CroQCI, te raznim drugim aktivnostima u CARNET-u koje se dotiču sigurnosti.

Davor Jovanović
SRCE

Davor Jovanović (M) je zamjenik predstojnika sektora za mrežnu infrastrukturu i podatkovne centre te je do 2009. godine radio i vodio projekte izgradnje Campus mreža kao što su StuDOM i kampus Borongaj. Nakon toga je vodio multimedijske projekte temeljene na protokolu SIP te radi kao član tima usluge CIX i projekta HRZOO.

Ivan Cvitić
Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Ivan Cvitić je voditelj Laboratorija za sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava na Zavodu za informacijsko-komunikacijski promet Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu. Od 2021. godine član je tematskog inovacijskog vijeća za sigurnost u okviru Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske, 2022. godine postaje član CEN-CENELEC fokus grupe za kvantne tehnologije (CEN-CENELEC FGQT), a od 2023. godine je član koordinacijskog tijela „Projektni tim“ projekta Croatian Quantum Communication Infrastructure - CroQCI. Istraživački aktivno djeluje u domenama kibernetičke sigurnosti, eForenzike, detekcije anomalija mrežnoga prometa, primijenjenog strojnog učenja te kvantnih komunikacija. U autorstvu i koautorstvu objavio je više od 80 znanstvenih radova u uglednim znanstvenim časopisima, međunarodnim znanstvenim konferencijama i znanstvenim knjigama. Gost je urednik te pridruženi urednik u nekoliko relevantnih znanstvenih časopisa te je član programskog i organizacijskog odbora niza međunarodnih znanstvenih konferencija.

Martin Lončarić
Institut Ruđer Bošković

Dr. sc. Martin Lončarić, znanstveni suradnik na IRB-u. Znanstveno-istraživačke aktivnosti su mu u polju fotonike (plazmonika, optička i strukturna svojstva nanočestica plemenitih metala, metal-dielektrik kompozita i optičkih tankoslojnih sustava te primijenjena kvantna optika). Sudjelovao je u nizu projekata razvoja i proizvodnje optičkih i optoelektroničkih uređaja i instrumentacije s primjenama u znanosti, medicini te za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti. Ima veliko iskustvo u pružanju ekspertiza, mjerenja i ispitivanja iz područja optike i fotonike subjektima iz gospodarstva.

Dragan Peraković
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Dragan Peraković je završio studij na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao na smjeru PiT 1995. godine. Poslijediplomski znanstveni studij "Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu" pohađao je na Fakultetu prometnih znanosti, gdje je stekao akademski stupanj magistra znanosti iz područja tehničkih znanosti, područje Tehnologija prometa i transport, obranivši znanstveni magistarski rad "Mogućnost primjene mobilnog interneta u inteligentnim transportnim sustavima". Na temelju obrane doktorske disertacije pod naslovom "Model distribucije informacija korisnicima prometnog sustava", stekao je doktorat znanosti iz područja tehničkih znanosti, područje Tehnologija prometa i transport, na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Kao istraživač, sudjeluje u projektnim idejama koje financira Fakultet prometnih znanosti: Sustav automatskog identificiranja i informiranja mobilnih entiteta u prometnom sustavu (2015. - 2106.), Istraživanje sigurnosti primjene suvremene informacijsko-komunikacijske opreme i usluga u prometnim sredstvima (2015. - 2016.) te Mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija i usluga u funkciji povezivanja korisnika zajedničkih vožnji osobnim vozilima (2015. - 2016.).

Sudjelovao je u izradi brojnih stručnih mišljenja i savjetovanja iz područja informacijsko-komunikacijskog prometa za razne naručitelje. Isticao se kao dugogodišnji voditelj Centra za ICT Fakulteta te je suradnik Zavoda za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta pri rješavanju zadaća iz područja vještačenja i savjetovanja iz informacijsko-komunikacijskog prometa.

Participants' prior knowledge / Potrebno predznanje: Nisu potrebna.

Learning outcomes / Ishodi učenja: Uloga sigurne kvantne komunikacijske infrastrukture i njezine prednosti u zaštiti njezinih podataka i kritične infrastrukture.