Digitalna transformacija knjižničnih usluga: primjer dobre prakse u knjižnici Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (10 min)

Ubrzan razvoj informacijskih tehnologija i digitalna revolucija uvjetovali su promjene u pristupima i načinima odvijanja znanstvene komunikacije i širenju informacija. Posljedično, knjižnice su suočene s novim izazovima, očekivanjima i postavljenim zahtjevima. Navedeni trendovi dovode do oblikovanja novih inovativnih usluga i sadržaja u knjižnicama. Knjižnice preoblikuju usluge stvarajući informacije kojima povećavaju vrijednost svojim uslugama u cilju zadovoljavanja sve širih i drugačijih informacijskih potreba svojih korisnika. Rad je primjer dobre prakse prilagodbe usluga u skladu sa zahtjevima digitalne transformacije. Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike digitalnom transformacijom svojih usluga postaje aktivni sudionik u kreiranju novog digitalnog okruženja na načelima otvorene znanosti. Dat je prikaz digitalne infrastrukture na kojoj knjižnica gradi sigurnu i održivu informacijsku platformu za svoje korisnike. Konceptualna arhitektura digitalne platforme obuhvaća dva najvažnija područja, a to su mrežni izvori literature koje knjižnica oblikuje ili im osigurava pristup i usluge na daljinu. Najveće inovacije događaju se na području usluga na daljinu, što obuhvaća digitalne knjižnice, digitalne repozitorije i digitalne obrazovne sadržaje, koji su organizirani na načelima knjižnične znanosti i prate domaću i stranu knjižničnu legislativu koja uključuje zakone, standarde, preporuke i smjernice. Inovacije i poboljšanja su u najvećoj mjeri vezana uz pristup elektroničkim izvorima koji uključuju različite obrazovne i informativne materijale. Fokus rada je na povećanoj funkcionalnosti mrežnog kataloga, mrežnih izvora literature, kao i ostalih usluga na daljinu koji uključuju informacijsku pismenost i suradnju knjižničara u e-učenju. Praćenjem i prilagođavanjem digitalnom okruženju knjižnica ispunjava svoju ulogu u oblikovanju fleksibilne i inovativne obrazovne djelatnosti, a time i učinkovitije pruža potporu znanstveno-istraživačkom radu svoje ustanove.

Ljiljana Hajdin
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike
Croatia

Ljiljana Hajdin, viša knjižničarka, od 2005. godine zaposlena u knjižnici Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. U fokusu interesa autorice je problematika visokoškolskog knjižničarstva u uvjetima novih tehnologija i nove uloge visokih učilišta te s time u vezi informacijske pismenosti čije vještine su neophodne za uspješno cjeloživotno obrazovanja. Redovito provodi radionice informacijskog opismenjavanja, čiji je i inicijator, rezultat čega je šest generacija studenata svih studija FOI-ja koji su prošli spomenute radionice. Zalaže se za uključivanje programa informacijske pismenosti u svojoj ustanovi i razvijanje svijesti o važnosti uključivanja takvih programa u nastavni kurikulum.. Prati najnovije trendove vezano uz ulogu visokoškolskih knjižnica u uvjetima digitalizacije i permanentno se stručno usavršava u tom kontekstu.

Bernarda Kos
Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike
Croatia

Bernarda Kos, magistra informatike, viša knjižničarka. U Knjižnici Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu radi kao voditeljica Knjižnice. Članica je Hrvatskog knjižničarskog društva. Organizatorica je radionica za knjižničare kao i radionica informacijskog opismenjavanja studenata. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima. Uže područje interesa je informacijska tehnologija i njezina primjena u knjižničarstvu.

Ladislav Cvetko
Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike
Croatia

Ladislav Cvetko, zaposlen u Knjižnici Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu od 2013. godine. Aktivni član Knjižničarskog društva Varaždinske županije i grafički urednik časopisa društva Kontekst. Uživa u svakodnevnom radu s korisnicima. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima. Uže područje interesa je bibliometrija i rad na prilagodbi Knjižnice novonastalim okolnostima upotrebom IT tehnologije.

Participants' prior knowledge / Potrebno predznanje: Nema zahtjeva

Learning outcomes / Ishodi učenja: Prepoznavanje nove uloge knjižnice doprinosi ne samo njezinim boljim pozicioniranjem u matičnoj ustanovi već time knjižnica postaje važan i neizostavan čimbenik u obrazovnom procesu. Sustavni pristup preoblikovanja i ponude digitalnih knjižničnih usluga kao dio digitalne platforme matične ustanove doprinosi zajedno s ostalim organizacijskim sudionicima obrazovnih usluga stvaranje uspješnijeg sustava digitalne transformacije visokog obrazovanja.