Utjecaj tehnologije na suštinu akademskog obrazovanja (45 min)

Predrag Pale
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu

Predrag Pale je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni interes mu je danas u području primjena informacijskih tehnologija u obrazovanju, korisničkim sučeljima te sigurnosti informacijskih sustava. Djeluje kao konzultant i projektant, edukator i predavač u području informacijskih sustava i obrazovanja. Mikroračunalima se počinje baviti još u srednjoj školi što proširuje i utvrđuje i u tijeku studija. Iako se bavio i bazičnim tehnologijama u računarstvu projektirajući i izvodeći računalni hardver i softver, operacijske sustave i računalne mreže, najveći dio tridesetogodišnjeg profesionalnog rada je u području primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Namjerno i ciljano je stjecao široko područje iskustva od građevinarstva i medicine, preko bibliotekarstva i državne uprave, poslovnih i novčarskih primjena do medija i obrazovanja. Radeći u industriji stekao je važna iskustva u proizvodnji i primjeni u građevinarstvu i medicini. Od 1986. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu radi na znanstvenim istraživanjima, projektima za gospodarstvo te u nastavi. Često je član ili vodi nacionalne skupine za primjenu informacijskih tehnologija u obrazovanju i javnim sustavima kao što su Stručna skupina Vlade RH za Nacionalni program informacijske sigurnosti (2005), Odbor za informatiku Sveučilišta u Zagrebu (2004), Odbor za cjeloživotno i e-učenje Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Odbor za e-zdravlje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i drugih. Jedan je od glavnih arhitekata Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet početkom devedesetih te prve nacionalne širokopojasne mreže računalne mreže u svijetu, zasnovane na ATM tehnologiji na prijenosnim brzinama od 155 i 622 Mbps putem svjetlovoda, koja je još 1996. godine obuhvatila 12 gradova. 1992. godine je suprojektirao i izveo informacijski sustav Hrvatske izvještajne novinske agencije – HINA te programski i komunikacijski dio prvog hrvatskog on-line transakcijskog sustava za kreditne kartice. Koautor je patenata (PK20140056) „Sustav i protokol za raspodijeljenu autentikaciju korisnika“ [2014.] i (PK20192351) „Sustav i protokol za bežično strujanje snimljenih signala u stvarnom vremenu za višekanalne sustave s različitim frekvencijama uzorkovanja” [2019.]. Pokrenuo je projekte Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet 1991., Centra za on-line baze podataka znanstvenih radova 1992., Sustava znanstvenih informacija – SZI 1994, On-line baze hrvatskih znanstrvenih radova - CROSBI 1995., Studentske iskaznice (X-ice) i Nacionalnog informacijskog sustava knjižnica – NISKA 1998. godine. Na FER-u je predložio koncept studomata, pokrenuo uspostavu prve telekonferencijske učionice (TCR) te osmislio i suprojektirao sustav za automatsko snimanje predavanja (ASOP). Od 1993. do 2000. bio je pomoćnik ministra znanosti i tehnologije zadužen za informatiku. Suosnivač je „Central and Eastern European Networking Association – CEENet“, regionalne udruge nacionalnih akademskih računalnih mreža. Od početka devedesetih je održao brojna pozvana predavanja na domaćim i međunarodnim skupovima, a desetak pozvanih i keynote predavanja na temu privatnosti i sigurnosti informacijskih sustava, među kojima i keynote predavanje za najviše časnike NATO-a na “Open Road 99” konferenciji na temu informacijskog ratovanja. Često predaje nastavnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola. Stalni je sudski vještak za informatiku, ekspert Hrvatske akreditacijske agencije i član American Academy of Forensic Sciences. Od 2014. predsjednikom i potpredsjednikom je Odjela za obrazovanje Hrvatske sekcije IEEE. Odlikovan je «Danicom Hrvatskom» s likom Ruđera Boškovića, Državnom nagradom za znanost, Nagradom hrvatske sekcije IEEE za izniman inženjerski doprinos te nagradom IEEE Education Society „Distinguished Chapter Leadership Award“. Uvršten je u Hrvatsku enciklopediju (LZMK).